STEM model škola Javna ustanova Osma osnovna škola „Amer Ćenanović“
Osma osnovna škola „Amer Ćenanović“ je smještena na samom ulazu u naselje Butmir, Općine Ilidža. Broji blizu 500 učenika i učenica. Ima 40 uposlenika, a od toga 30 nastavnika. Status „Model škola“ ne može se lako dobiti. Da bi neka škola postala „Model“, to zahtijeva određene predispozicije za to. Prije svega kvalitet aktivnosti koji se provodi u određenoj školi, je veoma bitan. Te aktivnosti trebaju da se realizauju u skladu sa savremenim pristupima u nastavi, da se svakodnevno unose inovacije, a onda da se programi kvalitetno implementiraju i sprovode. „Model škole“ prolaze mnoge edukacije, prije svega za mentorske timove. Kreiraju i realizuju planove partnerstva i mentorstva u odnosu na druge škole, kreiraju svoj program specijalizacije. Da bi škola ostvarila status „Model škola“, ta škola treba da ima tim profesionalaca koji kontinuirano jača svoj resurs, usavrašavaju, jačaju svoje kapacitete, sposobnosti, te kao takva se orijentiše ka pružanju profesionalnih usluga svim zainteresovanim. Upravo navedene osobine su prepoznate od strane Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo u našoj školi, pa je Javnoj ustanovi Osma osnovna škola „Amer Ćenanović“ dodijelilo status „Model škola“ u realizaciji nastave prema STEM pristupu.
Važno je istaći, da nam to nije prvi put da u inovacijama budemo prvi, pa je i implementacija elektronskih dnevnika, u Kantonu Sarajevo, krenula sa odabranim školama, među kojima smo opet mi bili. Razvijanje kritičkog razmišljanja i razvijanje digitalne pismenosti, te „Škola za 21. vijek“ i MICRO-bit u nastavi, također je jedan od projekata u kojem smo bili među prvima sa realizacijom i implementacijom direktno u nastavi. Tako da i ovog puta u uvođenju STEM pristupa u nastavu u Kantonu Sarajevo smo prvi.
Nakon dodjele statusa „Model škola“ odmah se krenulo sa realizacijom projekta i implementacijom STEM pristupa u nastavu. STEM je u našoj školi od augusta školske 2018/2019. godine. Razbijanje stereotipa u realizaciji nastave i u samom pristupu nastavi je jako važno u današnje vrijeme. Ni jedna novina se ne može uvesti odmah, preko noći. Da bi se novina u realizaciji nastave mogla uvesti, potreban je tim stručnjaka i kvalitetna edukacija. Direktor naše škole gospodin Vahid Čustović, je i sam prepoznao u samom startu, pozitivne strane STEM pristupa. Imenovao je tim nastavnika koji nisu morali da budu u timu ako nisu željeli. Svaki odabrani nastavnik mogao je da se izjasni da li će biti u ekipi koja će realizovati nastavu prema STEM pristupu ili neće. A članovi tima su slijedeći nastavnici:
Sabina Vuk (magistar nauka, profesor pedagogije), Anela Kamerić (profesor razredne nastave), Zuhra Dacić (profesor razredne nastave), Lala Kofrc (profesor razredne nastave), Nadžija Jelešković (profesor razredne nastave), Amela Alagić (profesor razredne nastave), Alma Suljagić (profesor razredne nastave), Enisa Zulović (nastavnica geografije), Emina Zjajo (profesor biologije), Amra Krajina (profesor matematike i fizike), Sead Planić (nastavnik matematike), Omer Lavić (nastavnik matematike), Aljo Dervišević (nastavnik Hemije), Vildana Muhić (profesor matematike i informatike) i Sanela Alajbegović (magistar razredne nastave). Nakon imenovanja tima u našoj školi je sprovedena obuka. Obuku je sproveo tim profesionalaca STEM trenera/mentora za sprovođenje STEM pristupa u nastavi za Kanton Sarajevo, a taj tim čine: Mirsad Kazazović, Adnan Islamović, Ibrahim Muharemović, Edin Tabak, Aida Rizvanović, Amela Mujagić, Dževdeta Dervić, Lejla Sabljica, Sandi Tafro, Sanela Sirćo i Eldina Dizdar.
Pomenuti mentori su sproveli veoma uspješno obuku. Predstavili STEM u pravom smislu, objasnili. Upoznali nas sa glavnim dokumentima na koje se primjena STEM-a odnosi. Nakon obuke, održane u avgustu 2018. godine, odmah se krenulo sa radom. Bilo je mnogo pitanja. Razmišljanja, na koji način je najbolje krenuti sa primjenom STEM-a u nastavi? Dakle, potrebno je bilo krenuti sa STEM, a uz to i sve redovne obaveze vezane za početak školske godine uraditi. Ipak predavanje i čitanje je jedno, a praksa drugo. Uz dosta rada i truda uspjeli smo sve pripremiti, na vrijeme isplanirati, početi školsku godinu i već sa realizacijom prvih časova prema STEM pristupu krenuli u septembru.
Šta znači i koja područja obuhvata STEM ?
Pojam STEM dolazi iz engleskog jezika, a zapravo je akronim satkan od početnih slova četiri područja – science, technology, engineering i mathematics.
Ova relativno nova nastavno-metodička oblast podrazumijeva komparativan pristup odgojno-obrazovnom procesu i mogućnosti njene primjene u obrazovanju djece. Akronim „STEM“ upravo i upućuje na ključne predmete svoga proučavanja. To su „Science, Technology, Engineering and Mathematics“, odnosno, nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika.
Ono što ovaj oblik obrazovanja čini drugačijim upravo je to što se izučavanju pristupa interdisciplinarno, kombinovanjem elementa i dostignuća svake od navedenih oblasti. Uzajamna povezanost ovih oblasti omogućava djetetu da shvati složeni i krajnje zanimljiv svijet koji ga okružuje.
Čemu doprinosi ovakav oblik obrazovanja?
Obrazovanje u okviru STEM-a daje djeci mogućnost da se oprobaju u najrazličitijim oblastima, što rješava neke od aktuelnih problema kao što je profesionalna orijentacija. Čak i ako dijete ne postane inženjer ili matematičar. Prema statistikama, stručnjaci koji su obrazovanje stekli u okviru STEM metodologije, imaju veće prihode čak i onda kada biraju profesije koje nisu u vezi sa STEM-om.
Obrazovanje u STEM oblastima razvija kritičko mišljenje, povećava naučnu pismenost i stvara novo pokoljenje inovatora i pronalazača. Inovacije, opet, dovode do pojave novih proizvoda, a inženjeri, tehnolozi i matematičari igraju ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti i obezbjeđivanju rasta ekonomije svojih država.
Kada bi, na kraju, jednom riječju trebalo da kažemo šta je STEM, mogli bi smo, s priličnom uvjerenošću prosto reći – budućnost. Dakle, nesumnjivo je da će većina radnih mjesta kroz nekoliko godina podrazumijevati vladanje posebnim oblikom kritičkog mišljenja kao i shvatanje osnovnih koncepata nauke i matematike.
Nauka je naš svijet u kojem živimo i koji nas okružuje. To je svijet u kojem tehnologija svakodnevno napreduje. Svakodnevna napredovanja u svijetu, ljudsku znatiželju pobuđuju. Uz znatiželju se pobuđuje i rad, istraživanje, stvaranje. Iz znateželje i rada nastaju ta nova dotignuća, i ukoliko nismo u korak sa njima, teško ćemo se snaći u ovom svijetu. Upravo u navedenom se ogleda važnost ovog projekta. Zahvaljujući STEM metodologiji, djeca mogu da istražuju pojave oko sebe, shvate povezanost tih pojava. Istraživanjem im se daje mogućnost za razvijanje logičkog zaključivanja, radoznalosti, praktičnosti, te kritičkog razmišljanja. Stem nastava potiče kod učenika ključne vještine za život, te podstiče djecu da budu ne samo radnici, nego kreatori poslova u budućnosti. Kroz ovu nastavu kod naših učenika se razvija saradnja, inovativnost, kreativnost i kritičko razmišljanje. STEM nastava ima najvažniju ulogu, a to je steći znanje za život, a ne za ocjenu. A to je maloj djeci izuzetno važno. Važno im je da uspiju, a kroz ovakvu STEM nastavu ne mogu, a da ne uspiju. Povezivanje naučnih disciplina nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike (science, technology, engineering i mathematics) djeci se daje mogućnost da se oprobaju u svim oblastima, ali i da shvate koliko je stavrni svijet i sve što postoji u tom svijetu povezano. Međutim, veoma važno je da se djeca na pravilan način usmjeravaju u istraživanju. Dakle, uloga nastavnika u STEM nastavi je veoma velika. Od nastavnika zavisi i sam proces nastave, pa i STEM nastava. Nastavnik je taj koji djecu motiviše, priprema, usmjerava, na što neobičniji način. Stoga je važno da se naglasi da nastavnik u ovom projektu zaista je ključan. On je taj koji prije svih istražuje, traži najbolje metode pouačavanja, najinteresantnije načine prenosa znanja. Nastavnik je taj koji se stalno obrazuje, stalno uči, pa tako i u ovom projektu, u našoj školi. STEM nastava jednostavno nastavnika usmjerava, da ne kažem tjera da se usavršava. Ne možete doći na STEM nastavu nesprmni. Tako da se slobodno može reći da je ovaj projekat veoma važan i za nastavnike u našoj školi. Stalna edukacija, usvršavanje u poslu nas tjera da ne stojimo u mjestu, već da smo u korak s vremenom, a ovaj projekat nam to omogućava, neprekidnu edukaciju i istraživanje. STEM nastavu u našoj školi nastavnici organizuju na poseban način. Ovaj projekat u našoj školi nastavnicima daje slobodu u organizaciji nastave, kombinovanje mnogo aktivnosti, upotrebu mnogo nastavnih sredstava, materijala, mnogo rada i učenika i umijeća nastavnika. Sve to ne bi bilo važno da nema podrške škole, menadžmenta, direktora koji sve navedeno podržava. Dakle, ovaj projekat je izuzetno važan za sve faktore koji su uključeni u proces nastave u našoj školi. Kroz STEM pripremamo djecu za budućnost.
Biti aktivno uključen u realizaciju nastave prema STEM pristupu je zadovoljstvo, izazov, ali i odgovornost. Zadovoljstvo pruža pripremanje, istraživanje, prilagođavanje raznih zadataka, smišljanje novih aktivnosti, razbijanje stereotipa, razvijanje interesovanja kod učenika, ali i kod nas samih. Pripremanje za realizaciju jedne nastavne jedinice traje nekoliko dana. Takvo pripremanje zahtijeva pretraživanje, iznalaženje novih strategija, kao i osmišljavanje na koji način primijeniti novu strategiju u nastavi. Pored toga, potrebno je osmisliti sve aktivnosti koje će djeci biti interesantne, koje će djecu uključiti direktno u rad. Učenicima je interesantno sve što je novo, a uz to ako primjenjujete tehnologiju, još je interesantnije. Najvažnije u svemu je povezivanje međupredmetnih nastavnih jedinica, ali to povezivanje treba da bude spontano. Na kraju i sami učenici traže međupredmetne poveznice. Sve ovo pričinjava i izazov. Ipak nastavnik je najodgovornija osoba u svemu. Potrebno je sve uskladiti da je u skladu sa zakonskim propisima, a i zadovoljiti kriterije uspješnosti u radu, okupirati učenike, prije svega postaviti učenika u centar aktivnosti. Pripremanje za realizaciju nastave prema STEM pristupu zahtijeva stalnu edukaciju, usvršavanje u poslu, istraživanje, te ubacivanje novih strategija u nastavu, osmišljavanje novih aktivnosti, a sve u cilju aktivnog učenja, u čijem je fokusu učenik, dijete. Dijete je centar svijeta, pa tako i ove aktivne nastave.
Fleksibilnost u radu se mora istaći. U ovakvom poučavanju čas od 45 minuta skoro i ne postoji. Neka aktivnost se realizuje za 25 minuta, a neka za 55 minuta. A kroz STEM poučavanje razbijamo stereotip od 45 minuta, što je veoma pozitivno. Dakle, STEM je u učionici. Već daje svoje rezultate. Zadovoljstvo kod učenika je najveća ocjena, ali i zadovoljstvo roditelja. Raduju ih poluprazne torbe, a radnih aktivnosti puni časovi. Naročito se djeca trude kada je nova tehnika u pitanju. Mala su ovo djeca, ali ipak daju svoj maksimum. Međutim, u svemu nastavnik je taj koji sve to rukovodi, usmjerava, poučava, priprema.
STEM podučavanje je svrsishodno, i zaista daje rezultate. Svakako, da bi bilo dobro da se STEM poučavanje integriše u redovno obrazovanje. Treba istaći da kroz ovakav način poučavanja svi napreduju. Svako dijete se pronađe u nekoj oblasti. Djeca sa poteškoćama, bilo koje vrste, također su u fokusu. Pripremajući se nastavnik, prilagođava ovakav čas svima u razredu, a to je jako bitno. Kroz postojeće Nastavne planove i programe, STEM poučavanje se može primijeniti, u određenim oblastima. Međutim, postojeće Nastavne planove i programe potrebno je preraditi, uskladiti određene oblasti, naročito u predmetnoj nastavi. Naši programi, pokazalo se da bi trebalo da se redvidiraju, prerade, prilagode učeniku u 21. vijeku. Treba težiti izradi Kurikuluma za različita područja u koja bi se STEM integrisao u redovno obrazovanje od početka školovanja.
U mojoj učionici, taj dan je poseban, jer obično isplaniram cjelodnevne aktivnosti. Povežem sve što se može povezati. Tom danu prethode dani planiranja i osmišljavanja aktivnosti, pisanja pripreme i pripremanju materijala. Dan prije odžavanja STEM nastave sa učenicima se dogovaram šta će ponijeti od pribora. Obzirom da sve pripremim materijale, djeci su toga dana potrebne samo sveske i to samo za listiće i taj rad u sveskama ne traje dugo. Udžbenici djeci ne trebaju. Dakle, toga dana dječije torbe u mom odjeljenju su lagane. Djeca ponesu dvije ili tri sveske, pernica. Zbog toga djeca su presretna. A onda kada dođe taj dan, prepun aktivnosti. Djeca se posebno angažuju, da urade što bolje. Na kraju dana sami govore: “Danas smo učiteljice baš mnogo radili.” Nema mnogo zadaće, a sve naučeno. Roditelj, sutradan mi dolazi u učionicu i kaže:” Učiteljice onaj STEM Vam je super.” A ja onako iznenađena, jer je to roditelj slabijeg učenika, a već zna za STEM. Cijeni. Dijete joj je toga dana došlo kući puno znanja, ispričao je šta smo radili. Odgovorila sam toj roditeljki da tom danu su prethodili dani planiranja i pripremanja, jer za tu nastavu potrebno je mnogo izvora znanja, a i strategija (tehnika), razmišljanja, na koji način realizovati određene teme i oblasti. U svemu ovome nastavnik zaista treba biti umjetnik, sposoban, kompetentan, da odgovori jednom ovakvom zadatku. Čast i zadovoljostvo je bilo ugostiti ministricu obrazovanja, nauku i mladih Kantona Sarajevo Zinetu Bogunić. Ministrica je prisustvovala jednom od realizovanih STEM časova u trećem razredu. Ministrici su se dopale nove strategije koje su primijenjene na času, te kako ih učenici shvataju i prezntiraju. Tom prilikom istaknuto je da mi u trećem razredu, za svaku nastavnu jedinicu koju realizujemo po STEM pristupu, nastojimo da koreliramo sa predmetima koji su STEM predmeti. Tako je u trećem razredu glavni predmet po našem planu za realizaciju STEM-a Moja okolina, pa sve planirane i realizovane nastavne jedinice povezujemo sa sadržajima iz nastavnog predmeta Matematika i Infomatika. Uz sve te poveznice prisutna je jezička komponenta, jer se učenicima saopštava, sa učenicima se razgovara, učenici objašnjavaju, obrazlažu urađene zadtke i shvaćene sadržaje. Osim toga prisutna je i umjetnička komponenta, jer u svim radovima učenici crtaju, prave, modeliraju. Između pojedinih aktivnosti prave se pauze uz muziku, ples, pokret, vježbe razgibavanja. Ministrica nije krila oduševljenje i zadovoljstvo onim što je vidjela na času (a to nam je posebno drago).
Učešće na Konferenciji „Povezuj se, stvaraj, razmjenjuj, razvijaj se za sutra – BiH obrazovanje i ekonomija za 21. vijek“ je za naš tim jedno veliko iskustvo. Konferencija je održana u Mostaru , 16. i 17. aprila 2019. godine, u okviru Projekta „Unapređenje osnovnog učenja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini – ENABLE BiH“. Tom prilikom na veoma interesantan način učenici i nastavnici su predstavili svim učesnicima Konferencije realizovane aktivnosti koje smo realizovali po STEM pristupu. Učesnicima Konferencije su se dopale naše prezentacije, kao i aktivnosti koje smo uspjeli realizovati za veoma kratko vrijeme. Na Konferenciji je predstavljen učesnicima i mali turistički vodič o naselju Butmir u kojem je smještena naša osnovna škola, koji smo napravili zajedno sa učenicima, u okviru planiranog istraživačkog projekta za ovu školsku godinu, u okviru primjene STEM-a u nastavi pod nazivom „Iz prošlosti zavičaja – Butmirka kultura“. Ovaj projekat se realizuje u okviru nastavne jedinice „Prošlost, sadašnjost, budućnost“. Učenici su zajedno sa svojim roditeljima istraživali o svom mjestu u kojem žive. Od materijala koje smo sakupili napravljen je turistički vodič u cilju promovisanja mjesta kojem učenici žive, čuvanjem od zaborava prošlosti koju naselje Butmir ima, njegovanjem sadašnjosti, te razvijanje osjećaja za rad i razvoj mjesta za budućnost. Informacije istaknute u našem malom turističkom vodiču posebno su se dopale učesnicima Konferencije.
Značaj STEM poučavanja u nastavi je veliki. Nastavnici u ovom projektu su istraživači, jer svakodnevno istražuju, traže veze između predmeta, veoma mnogo komuniciraju, planiraju. STEM poučavanje bi trebalo da se integriše u redovno obrazovanje od najranijeg školovanja, ali, ne smijemo zanemariti jezičko i umjetničko područje. Sve što djeca rade na časovima STEM nastave koriste elemente jezičkog područja, ali i umjetničkog.
Primjena STEM pristupa u nastavi je za svaku pohvalu. U protekloj školskoj godini u našoj školi mnogo časova se realizovalo uz povezivanje STEM naučnih disciplina. Samim tim dao se veliki zadatak našem timu u našoj školi. Ustvari, ta uloga je upravo uloga nastavnika za 21. vijek, a to je upravo STEM nastavnik. Pored tako velike uloge koja se da nastavniku, uzdiže se dijete, jer je dijete centar jednog ovako aktivnog učenja. Ovakav način poučavanja, zaista daje mogućnost da svi napreduju u procesu obrazovanja. Nastavnik koji se stalno edukuje, ne može biti nespreman. On je svakodnevni istraživač. Na ovakav način nastavnik se sprema za svako dijete u razredu, jer prilagođava nastavu svim učenicima u odjeljenju. Na ovakvom jednom času svi nešto rade. Zbog toga STEM nastavnik je umjetnik, kreator, istraživač, upravo nastavnik kakvog očekuju djeca koja polaze u školu. STEM nastava je nekada bila prošlost, a kod nas, u našoj školi, sadašnjost.
Novom se kurikularnom reformom u nastavu uvodi i stavlja naglasak na individualizirani pristup svakom učeniku. Individualizirani se pristup uveliko razlikuje od individualnog rada kojeg učenik samostalno izvršava u učionici za vrijeme nastave. Ovakvim se pristupom očekuju i odgojno-obrazovni ishodi koji će učiteljima, učenicima ali i roditeljima pružiti objektivniji uvid u ono što se od učenika očekuje, njegovo znanje, sposobnosti ali i područja koja trebaju veću pažnju. Prema Cjelovitoj kurikularnoj reformi individualizacija podrazumijeva sljedeće stavke:
- poštuju se i prihvataju razlike među učenicima
- proces učenja i poučavanja oblikuje se uvažavajući jedinstvenost svakog djeteta te je usklađen sa sposobnostima, prethodno stečenim kompetencijama i interesima učenika uvažavajući činjenicu da učenici napreduju različitom brzinom i imaju različite razvojne putove
- primjenjuju se individualizirani i fleksibilni odgojno-obrazovni pristupi koji omogućuju zadovoljenje različitih potreba učenika te prepoznavanje i razvoj njihovih sposobnosti i identiteta
- učitelji imaju značajan stupanj slobode u odabiru aktivnosti i sadržaja odgojno-obrazovnih ishoda, metoda, strategija i oblika rada, praćenja i poticanja napretka učenika
- učenicima se omogućava određena razina u izboru aktivnosti i sadržaja te pristupa učenju kako bi se zadovoljili njihovi posebni interesi i potrebe.
Individualizirani pristup učeniku podrazumijeva da se svim učenicima nastoji omogućiti da u što većoj mjeri ostvare željene ishode učenja, što znači da poučavanje mora biti prilagodljivo, uvažavati i prihvatati različite okolnosti, iskustva i mogućnosti učenika. Osobito je važno voditi računa da zahtjevnost zadataka koji se stavljaju pred pojedinog učenika bude takva da mu omogućava postizanje uspjeha. Prilagodbom načina učenja i poučavanja učenikovim individualnim potrebama, osim lakšega ostvarivanja ishoda učenja, postiže se veća motiviranost učenika za učenje, veće zadovoljstvo školom ali i veće samopoštovanje. Upravo sve navedeno se može postići STEM pristupom u nastavi.
IZVOR:
