Informacija sa sastanka Pregovaračkog tima SSSBiH i Misije MMF-a u BiH,

održanog 26. februara 2014. godine

Na sastanku je u ime Saveza samostalnih sindikata BiH prisustvovao Pregovarački tim za Zakon o radu, kojeg čine: mr. Ismet Bajramović, Avad Bahto, Salih Kruščica, Kata Iveljić, Pero Obad, Đevad Hadžić i Fatima Fazlić, a u ime Misije MMF Ron Van Rooden, šef Misije MMF u BiH i Ruben Atoyan, Rezidentni predstavnik MMF u BiH. Prisutne su bile i stručne saradnice Amela Lojo i Lejla Čaušević-Sućeska.

Prije održavanja sastanka sa Misijom MMF održan je konsultativni sastanak predsjednika granskih sindikata, na kojem je dogovoreno kako i na koji način će Pregovarački tim zastupati stavove Saveza samostalnih sindikata BiH.

Ron Van Rooden je na samom početku čestitao predsjedniku SSSBiH na reizboru i naglasio da sad treba razmišljati na koji način poboljšati saradnju sa Vladom FBiH i Udruženjem poslodavaca FBiH. Socijalni dijalog u BiH treba voditi na način da se smanji velika nezaposlenost, ljudi počnu  zapošljavati, te stvaraju uslovi za otvaranje novih radnih mjesta s jedne strane, odnosno da jedan dio onih oni koji su neformalno zaposleni budu uvedeni u sistem penzionog i socijalnog osiguranja. S obzirom da se i u prošlosti mnogo razgovaralo o ovoj temi, MMF smatra da je najbolji način da se to postigne usvajanjem novog radnog zakonodavstva na kojem će oni i insistirati. Imajući u vidu činjenicu da je njihova delegacija prošle sedmice održala sastanak sa predsjednicom Sindikata RS i da je naišla na negativno raspoloženje i nespremnost da se uopće i razgovara o Zakonu o radu, hrabri ih to što u Fedraciji BiH postoji spremnost da se razgovara i postignu neki rezultati. Upravo zbog takvog načina reagovanja u RS su bili razočarani, jer neshvatljivo im je da sindikati nisu spremni učestvovati u stvaranju ambijenta za otvaranje novih radnih mjesta i da one koji su nezaposleni ostavljaju van tog sistema. Na kraju je istaknuto da se određeni rezultati mogu postići jedino putem socijalnog dijaloga sva tri partnera. Predmet tog dijaloga treba, između ostalog, biti i vremensko ograničavanje kolektivnih ugovora, kako bi proces kolektivnog pregovaranja bio kontinuiran. Van Rooden je istaknuo razočarenje neuspjehom u vezi sa borbom protiv korupcije i neusvajanja Zakona o prekršajima. Pomenuo je i potrebu usvajanja Zakona o javnim nabavkama, čime će se ograničiti mogućnost kriminala i korupcije u toj oblasti. Stav MMF je da poreske agencije moraju ozbiljnije raditi i pozabaviti se, prije svega, najvećim dužnicima. Jedan od gorućih problema u BiH je visoka stopa nezaposlenosti, posebno mladih ljudi. Prijedlog MMF-a je da se formiraju agencije za privremeno zapošljavanje, koje će omogućiti lakši ulazak mladim osobama na tržište rada. To se posebno odnosi na mlade osobe od 22 do 25 godina starosti. Za MMF je neshvatljivo da u postojećoj zakonskoj regulativi ne postoji odredba da se dio plate zaposlenika određuje i na osnovu njegovog učinka. Upoznao je prisutne sa informacijom koju je dobio iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, a to je da je Nacrt zakona o radu FBiH pregledao i MOR i da su dali svoje mišljenje da je tekst Zakona usklađen sa njihovim standardima i direktivama EU. 

Predsjednik Ismet Bajramović je u svojoj diskusiji naglasio da je Savez samostalnih sindikata BiH spreman na socijalni dijalog i da, kao društveno odgovorna organizacija, želi učiniti sve kako bi se poboljšao standard radnika, odnosno kako bi se smanjila nezaposlenost i stvorili uslovi za što veće zapošljavanje. Treba istaći da je za sindikat, osim Zakona o radu, bitan i Zakon o prekršajima koji još uvijek nije usvojen u Parlamentu FBiH, a putem kojeg bi se regulisao kriminal i crno tržište rada.  Naglasio je da je nemoguće danas govoriti o najnižoj cijeni rada, koja je manja nego u Kini, ili najnižoj plaći, kao i razlozima zašto se u BiH ne može postići veća zaposlenost. Najveći problem u našoj zemlji je to što niko neće da se suprotstavi problemu korupcije. Takođe, Sindikat neće odustati od socijalnog dijaloga. Naprotiv, nastaviće voditi socijalni dijalog u ime onih koje zastupa. Bajramović je napomenuo i da je na, nedavno održanom, Trinaestom kongresu Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine usvojena Rezolucija koja jednim dijelom tretira i ove probleme, a koja će predstavljati osnovu rada svih sindikalnih organizacija unutar SSSBiH u narednom periodu i istakao da sumnja   u bilo kakvo usvajanje zakona prije Općih izbora u BiH.

Đevad Hadžić je naglasio da teza koju MMF zastupa nije ispravna iz razloga što ni po postojećem Zakonu o radu FBiH nema prepreka za otvaranje novih radnih mjesta, te da ne postoji nijedan argument koji govori u prilog tvrdnji da usvajanje novog  zakona otvara perspektivu novih radnih mjesta, odnosno da će doći do povećanja stope zaposlenosti. Takođe, poslodavci ne žele da vode kvalitetne pregovore oko izmjena i dopuna kolektivnih ugovora u bilo kojoj branši. Svjedoci smo da u realnom, odnosno privatnom sektoru, poslodavci ne dozvoljavaju da se sindikat uopće oformi. To dovoljno govori o njihovoj spremnosti da vode socijalni dijalog i da se na njih primjenjuje  kolektivni ugovor. Takođe, u oblasti visokog obrazovanja i kulture od strane poslodavaca nema interesa da sa sindikatom stupe u pregovore oko kolektivnog ugovora. Njegovo mišljenje je da MMF ne treba vršiti pritisak da se mijenja trenutno radno zakonodavstvo i da će svako nametanje usvajanja zakona na silu, bez usaglašavanja sa sindikatom, izazvati oštru reakciju SSSBiH, koji će poduzeti sve, zakonom dozvoljene, mjere da to spriječi.

Salih Kruščica je naglasio da je trenutno prisutna činjenica da što više sindikat pregovara sa socijalnim partnerima, to se više umanjuju stečena prava radnika. Takođe, nije istina da dužina trajanja kolektivnih ugovora predstavlja problem. Problem je to što se ovakvim predlaganjem Zakona o radu žele u potpunosti ukinuti kolektivni ugovori. I sada je moguće pregovarati o izmjenama i dopunama kolektivnih ugovora, o čemu svjedoče pregovori koje je Sindikat državnih službenika i namještenika FBiH vodio sa Vladom FBiH. Problem u prijedlogu novog Zakona o radu su dva člana kojim se predviđa ukidanje kolektivnih ugovora.

Kata Iveljić  je naglasila da ekonomska, socijalna i politička situacija u zemlji ne dozvoljava da se u ovom periodu mijenja radno zakonodavstvo. Ovo vrijeme je pogodno samo za poslodavce i velike kapitaliste  koji žele umanjiti stečena prava radnika. S druge strane, ovo je vrijeme za vlast da novcem Međunarodnog monetarnog fonda pokrije svoje deficite u budžetima na svim nivoima. Njeno je mišljenje da MMF nije interes radnika u realnom sektoru. Podržala je kolegu Đevada Hadžića koji je istakao da postojeći Zakon o radu ne sprječava novo zapošljavanje, jer su upravo u njime regulisana prava i obaveze između poslodavca i zaposlenika. To isto je regulisano i Općim i granskim kolektivnim ugovorima. Očito je da MMF i Svjetska banka stoje u zaštiti multimilionera, a ne u zaštiti osnovnih prava radnika. Istakla je da postojeće radno zakonodavstvo ne treba mijenjati sve dok se ne promijeni politika. Naglasila je jedino rješenje predstavlja usvajanje okvirnog Zakonao radu na nivou Bosne i Hercegovine.

Fatima Fazlić osvrnula se na izjavu Šefa Misije da je MOR dala mišljenje da je tekst  Zakona o radu usklađen sa konvencijama MOR-a i Evropskim direktivama, posebno naglašavajući da MOR-a ne pruža tehničku pomoć u smislu ocjene usklađenosti zakona sa evropskim direktivama. Takva ocjena mogla je proizaći samo iz obrazloženja zakona koje je pripemilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, a ne MOR-a. Istakla je da zbog plata nema razloga za promjenu zakona i kolektivnih ugovora, jer se i sada po OKU može za pojedine djelatnosti utvrditi niža neto satnica, te navela da u prosječnu platu u Federaciji BiH ulaze i primanje izabranih dužnosnika na svim nivoima zakonodavne, izvršne i sudake vlasti i bez tih primanja, prosječna plata bila bi daleko niža i nedovoljna da podmiri potrebe potrošačke korpe. Takođe, postavila je pitanje da li postoje analize koliko će se radnih mjesta otvoriti ako se donese novi Zakon o radu. Odgovoreno je da takve „analize nema, ali po analizama EU rast će ekonomija, a padati zaposlenost što je logično po zakonima ekonomije“.  

Na kraju sastanka zaključeno je sljedeće:

1. Postojeći Zakon o radu FBiH ni na koji način ne predstavlja prepreku za ulaganje, ekonomski rast i razvoj, te otvaranje novih radnih mjesta u Federaciji BiH.
2. Prioritet je usvajanje Zakona o prekršajima u Parlamentu FBiH.
3. Sindikat će nastaviti voditi aktivan socijalni dijalog sa ostala dva socijalna partnera o svim pitanjima koja se tiču prava radnika, ali isključivo o Nacrtu zakona o radu FBiH.
4. Takođe, obje delegacije su zaključile da je potrebno raditi na izradi Zakona o radu na nivou BiH i formiranju Ministarstva rada na nivou BiH,  te da se nova tranša iz Stand-by aranžmana za BiH uslovi usvajanjem Zakona o radu BiH.

Sarajevo, 27. februar 2014. godine

Zabilješku sačinila 

Amela Lojo