Među članovima SSOOiO FBiH ima kolega i kolegica koji su vrlo vrijedni i poslu posvećeni, onih koji svaki sekund svoga slobodnog vremena troše na kontinuirano stručno usavršavanje. Među njima je i naša kolegica mr. sci. Arifa Isaković, nastavnica historije u JU OŠ "Stari Ilijaš" Ilijaš.
Uz njenu saglasnost objavljujemo njena dva interesantna obraćanja: strukovnom udruženju nastavnika historije KS i Udruženju Vijeća roditelja osnovnih i srednjih škola KS.
ARIFA ISAKOVIĆ
Udruženje nastavnika historije Kantona Sarajevo
Poštovani,
Od početka provođenja eksterne mature u osnovnim školama na području Kantona Sarajevo nezadovoljna sam ispitnim testovima za polagannje historije. Budući da je ove godine Komisija za sastavljanje testova izabrana na sastanku Udruženja nastavnika historije, očekivala sam kvalitetniji test, odnosno test primjereniji Nastavnom planu i programu. Nezadovoljna sam i Nastavnim planom i programom i vanrdenim aktivnostima koje se provode kroz nastavu historije. U tom kontekstu, u daljem tekstu navodim nekoliko primjedbi i prijedloga.
Molim vas da ih na sastanku Udruženja nastavnika historije razmotrite.
1) Primjedbe na test za polaganje eksterne mature iz historije
a) Testovima za polaganje mature iz historije se utvrđuje činjenično znanje, a prema navedenim ciljevima u Nastavnom planu i programu za historiju u osnovnoj školi učenici kroz nastavu historije treba da razvijaju sposobnost razumijevanja i objašnjavanja historijskih događaja i procesa, zatim da razvijaju sposobnost multiperspektivnosti (gledanje na događaj iz različitih perspektiva); spososbnost: uspoređivanja, razlikovanja, analize, sinteze, te da razvijaju sposobnost kritičkog mišljenja.
b) Testovi koji sadrže zadatke tipa „Dopuni!“ i „Zaokruži“, pružaju veliku mogućnost za prepisivanje, jer učenici neverbalno komuniciraju u toku ispita što dežurni nastavnik ne može kontrolirati. Zato se dešava da učenici koji su ostvarili dovoljan ili dobar uspjeh iz predmeta, na testu ostvare maksimalan broj bodova.
c) Veliki broj datuma u testovima za polaganje mature iz historije. U udžbenicima historije se nalazi veliki broj datuma, ali većina tih datuma nije od tolikog značaja da bi ih učenici pamtili. PRIMJER: Samo u nastavnoj temi Drugi svjetski rat (Bez nastavne teme: BiH u Drugom svjetskom ratu) se nalazi 24 datuma! Ne računajući datiranja tipa: početkom ljeta 1945. godine i slično. Nastavnici historije, ukjučujući i nastavnike koji su sastavljali ispitna pitanja, na različit način vrše selekciju datuma iz sadržaja nastavnih jedinica. Ja ne smatram da učenici moraju znati tačan datum kada je Njemačka napala SSSR u Drugom svjetskom ratu. To je bilo jedno od ispitnih pitanja.
PRIJEDLOZI:
a) Izraditi neku vrstu kataloga za polaganje eksterne mature iz historije u kojem bi se nalazili datumi i događaji iz udžbenika za sva četiri razreda (6, 7, 8. i 9.), a koji bi se mogli naći u testu za polaganje eksterne mature. Učenici najčešće izbjegavaju polaganje mature iz historije zbog velikog broja datuma.
b) U testove za polaganje mature iz historije uvrstiti pitanja tipa: „Objasni“, „Zašto“ i „Kako“.
2) Nastavni plan i program i vanredne aktivnosti koje se provode kroz nastavu historije
Prema Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo, Nastavnim planom i programom se određuje redoslijed nastavnih sadržaja. Nastavni sadržaji koji se odnose na ratni i postratni period u BiH se realiziraju u zadnjim časovima kada su učenici umorni i kada se u školama provodi niz neplaniranih aktivnosti na štetu časova.
PRIJEDLOG:
a) Uputiti Ministrastvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo molbu za izmjenu u redoslijedu nastavnih sadržaja u NPiP za historiju u IX razredu. Predlažem da se korekcija izvrši na taj način što će se sve nastavne jedinice koje se odnose na kulturnu historiju realizirati u toku zadnjih časova. Ove nastavne jedinice čine jednu tematsku cjelinu, njihov sadržaj je u korelaciji sa drugim nastavnim predmetima tako da učenicima neće biti uskraćeno potrebno znanje.
b) Posljednje tri školske godine učenici iz svih škola na području Kantona Sarajevo posjećuju Tunel Spasa u toku manifestacije “Dani otvorenih Spomeničkog kompleksa Tunel Spasa” koje organizira Fond memorijala. Predlažem da se Ministarstvu uputi molba da izradi redoslijed posjeta škola Tunelu Spasa i isti dostavi školama na početku školske godine, kako bi nastavnici mogli pravilno planirati realizaciju nastavnih sadržaja. Manifestacija počinje 13. marta i traje do 15. maja, tako da bi se i predložena korekcija NPiP-a vremenski podudarala sa posjetama Tunelu Spasa.
c) Budući da se vrijeme trajanja manifestacije „Dani otvorenih Spomeničkog kompleksa Tunel Spasa” podudara sa Danom pobjede nad fašizmom i Danom oslobođenja Sarajeva, uputiti Ministarstvu molbu da u okviru ovih posjeta učenici posjete i Historijski muzej BiH u kojem postoje stalne postavke „Opkoljeno Sarjevo“ i „BiH kroz stoljeća“, te da ujedno posjete i Spomen Park Vraca. Kada se već za učenike organizira besplatan prevoz, treba iskoristiti priliku da učenici posjete što više kluturno-historijskih spomenika, pogotovo kada su u pitanju učenici s područja općina: Ilijaš, Hadžići, Ilidža i Vogošća. S poštovanjem, mr. sci. Arifa Isaković, profesorica historije
Arifa Isaković
Vijeće roditelja osnovnih škola Kantona Sarajevo
Terezije 48 /2
Poštovani,
U posljednje vrijeme u medijskim nastupima predstavnici Vijeća roditelja osnovnih škola Kantona Sarajevo ističu značaj stručnog usavršavanja nastavnika u cilju kvalitetnijeg obrazovanja, zbog čega sam procijenila da je Vijeće roditelja prava adresa za pismo ovakvog sadržaja.
Budući da su osnovne škole i odgojne ustanove, te da u njima djeca treba uče o pravim vrijednostima, onda je logično da i sistem vrednovanja zaposlenih u školskim ustanovama treba biti realan i logičan. Mislim da trebate znati da zakonski, podzakonski akti i interni pravilnici škola ne motiviraju nastavnike da se stručno usavršavaju. Nastavnik koji se stručno usavršava često ima razloga da požali što se neprestano obrazuje, a s druge strane, ne može protiv svoje prirode koju karakterizira intelektualna radoznalost.
Zaposlena sam u Osnovnoj školi „Hašim Spahić“ u Ilijašu 2002. godine sa diplomom profesorice historije. Prije ovog zaposlenja, radila sam Osnovnoj školi „Bužim“ u Bužimu i u Srednjoj trgovačkoj školi u Sarajevu. Svoje usavršavanje u struci nastavila sam 2004. godine upisavši postdiplomski studij iz historije Jugoistočne Evrope pod osmanskom vlašću na Filozofskom fakultetu u Sarajevu koji sam okončala 2013. godine. Uz rad na magistarskoj tezi objavljivala sam stručne i naučne radove u referentnim naučnim časopisima i učestvovala sa referatima na stručnim konferencijama.
Vjerujem da ćete se složiti sa mnom da nije beznačajno ako nečiji naučni rad citiraju u svojim radovima i drugi autori, pa čak i u drugim državama. Međutim, to u našem obrazovnom sistemu ne znači ništa. Autorica sam i koautorica nekoliko udžbenika za historiju, priručnika za nastavnike i radnih svesaka koji imaju odobrenje Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke u čijoj je nadležnosti odobravanje udžbenika za nastavu.
Takmičenja učenika iz historije se ne provode, a rezultate eksterne mature ne smatram realnim parametrom za ocjenjivanje rada nastavnika, iako su moji učenici ostvarili veliki broj bodova. (Šaljem vam u prilogu rezultate testa iz historije u školi u kojoj sam zaposlena i pismo upućeno Udruženju nastavnika historije Kantona Sarajevo u kojem sam izložila primjedbe i prijedloge u vezi eksterne mature, NPiP-a i drugih aktivnosti koje se provode kroz nastavu historije. Očekujem i vašu podršku!)
Moj položaj u osnovnoj školi je ovakav:
a) Imam isto stručno zvanje kao i svi ostali nastavnici i istu plaću;
b) Bila sam 2011/12. godine tehnološki višak jer aktuelni Pravilnik o tehnološkom višku najmanje vrednuje stručno usavršavanje.
c) Moj rad ocjenjuje Komisija čiji članovi nemju ni stručno zvanje, ni naučno zvanje, ni objavljene stručne i naučne radove, a ni radno iskustvo. Ovo je ujedno ono što mi najviše smeta i što smatram povredom moga ličnog dostojanstva. Protekle nastavne godine moj čas ocjenjivala je pedagogica koja ima dva mjeseca radnog iskustva! Pedagozi bi se trebali baviti djecom i roditeljima, a ne radom nastavnika, pogotovo ne radom nastavnika sa dugogodišnjim iskustvom i sa stručnim i naučnim zvanjima. Osim toga, svi nastavnici su položili pedagoško-psihološku grupu predmeta i u okviru naše 40-satne radne sedmice su i pedagoški poslovi.
Vjerujem da su roditelji učenika najviše zainteresirani za stručno usavršavanje nastavnika i da ćete nakon ovog moga pisma u saradnji sa Mnistarstvom za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo pokušati nešto u ovome kontekstu promijeniti.
S poštovanjem,
mr.sci. Arifa Isaković, prof. historije