Broj: 617/15
Sarajevo, 19.06.2015.
SSOOiO F BiH KANTONALNI ODBOR KANTONA SARAJEVO
n/r dopredsjednice i članova Kantonalnog odbora
n/r sindikalnih povjerenika
PREDMET: Podrška izdavačkom poduhvatu ˝Historija Bosne i Hercegovine 1788-1878˝, traži se.
Poštovana/poštovani,
U prilogu dostavljamo molbu knjižarske kuće Planjax komerc za podršku izdavačkom poduhvatu ˝Historija Bosne i Hercegovine 1788-1878˝.
Zbog važnosti za obrazovanje i stručno usavršavanje profesora historije i ostalog nastavnog kadra te zbog unaprjeđenja nastavnog procesa preporučujemo da udovoljite molbi iz priloga i izvršite pretplatu na kompletnu ediciju.
Srdačan pozdrav,
PREDSJEDNIK
Saudin Sivro
Dostaviti:
1. Naslovu,
2. Oglasna ploča sindikalne podružnice,
3. www.ssooioks.com ,
4. a/a.
PRILOG:
UKRATKO O EDICIJI
Knjiga 1. Bosna i Hercegovina 1788-1812.
Između dva rata 1739. – 1787. Pripreme za rat 1787.–1792. Ratovanje u Bosni 1788. godine. Bitke kod Dubice. Ratovanje u Bosni 1789. godine. Pad Berbira. Nastavak rata 1790. godine. Pad Cetingrada. Između rata i mira. Pitanje Cetingrada. Položaj Dubrovačke republike. Reformni pokušaji Selima-hana III. Odmetnici i krdžalije. Francuska na istoku. Bosna i ustanak u Srbiji. Francuzi i njihov uticaj u Bosni. Vrijeme nereda. Austrijski konzul u Bosni. Pogranično ratovanje. Pokušaj bune u Bosni. Rusija u ratu.
Knjiga 2. Bosna i Hercegovina 1813-1826.
Bosanski ejalet 1813. – 1826. Prvi nemiri u Bosni (1813. – 1814.). Sulejman-paša Skopljak u Bosni. Unutrašnji razdori. Sukobi Sulejman-paše Skopljaka s bosanskim prvacima. Odlazak iz Bosne Sulejman-paše Skopljaka. Nesređene prilike i neodlučni valija. Portin mubašir u Bosni. Unutrašnje razmirice. Rješavanje graničnih sporova. Seid Ali Dželaluddin-paša u Bosni. Grčki ustanak i priprema za rat. Istraga bosanskih prvaka. Buna u Bosanskoj krajini.
Knjiga 3. Bosna i Hercegovina 1827-1849.
Kraj janjičara. Hasanaga Beširević-Pećki, Kapetani i Austrija. Pokret Husein-bega Gradaščevića. Novi nemiri i represalije. Dalji nemiri u Bosni. Uprava Ali-paše Rizvan-begovića u Hercegovini. Hatišerif od Gilhane. Glođina buna. Odnosi s Crnom Gorom. Tahir-paša u Bosni i buna u Bosanskoj krajini.
Knjiga 4. Bosna i Hercegovina 1849-1853.
Mehmed Tahir-paša. Omer-paša. Dolazak konzula. Omer-paša i hrišćanska raja. Huršid-paša. Lajningenova misija. Ćamil paša. Interesovanje velikih sila.
Knjiga 5. Bosna i Hercegovina 1854-1860.
Bosna i Hercegovina u vrijeme Krimskog rata. Hatihumajun. Odlazak Huršid-paše. Rešid Mehmed-paša. Početak nemira seljaka. Aziz-pašina misija u Bosni i Hercegovini. Mehmed Kjani-paša. Nemiri u Bosanskoj krajini. Kostajnička buna. Nemiri u Posavini. Oraška buna. Uređenje agrarnih odnosa. Saferska naredba. Osman-paša Sulejmanpašić. Stanovništvo. Kulturne prilike. Trgovina i saobraćaj.
Knjiga 6. Bosna i Hercegovina 1861-1869.
Dolazak Šerif Osman-paše. Neredi na hercegovačko-crnogorskoj granici. Početak vladavine Abdul Aziz-hana. Omer-paša u Hercegovini. „Kamo, Ale, vojska?”. „Pravo ratno stanje”. Austrija, ustanici i Sutorina. „Na skoro će u Bosni druga tica pjevati.” Početak građenja drumova. Kraj nemira pravoslavnog stanovništva u Hercegovini. Prijem i razmještaj muslimanskih prognanika iz Srbije. „Stara vremena su prošla!” Ahmed Dževdet-paša u Bosni. Strani konzuli u Bosni. Namjere susjeda prema Bosni. Bosanska narodna vojska. Odnosi na granici. „Pravni rat”. Vilajetska reforma i stvaranje većih mogućnosti za bolji unutrašnji razvitak bosanskog vilajeta. „Tolika sigurnost vlada u gradovima da se kućna vrata ne zatvaraju ni noću...''. „Mali Zvornik, makar da je mali, ima postati predmet velikih događaja.''. „Lako je smaknuti, ali mučno je namaknuti!”. Nastavak administrativnih reformi. „U Bosni vlada apatični mir.”. „U budućnosti, Bosna će biti spona između istoka i zapada.''. Nemiri u Tešnju. Međunarodne privredne veze u vezi s unutrašnjim privrednim razvitkom. „Cifre, po pravilu, kazuju istinu.”
Knjiga 7. Bosna i Hercegovina 1869.-1878.
Kraj Šerif Osman-pašine uprave. Političke promjene u Evropi. Učestale promjene valija. Pred istočnu krizu. Tok ustanka do okupacije.
Knjiga 8. Omer Lutfi-paša u Bosni i Hercegovini 1850.-1852.
Prilike u Bosni i Hercegovini 1832. – 1847. Susjedi prema Bosni i Hercegovini. Čengel-zade Mehmed Tahir-paša u Bosni 1847.-1850. Omer Lutfi-paša u Bosni i Hercegovini. Omer Lutfi-pašin progon begova i Austrija. Omer Lutfi-paša prema bosanskim hrišćanima i hrišćanski susjedi Osmanskog carstva.
Knjiga 9. Bosna i Hercegovina XIX stoljeću - Studije i članci
Pokušaj Bošnjaka da vrate Cetingrad. Posjeta bosanske delegacije austrijskom caru. Vrijeme nemira u Bosni. Nemiri u Bosni u vrijeme Tahir-paše. Prilike u sjevernoj Bosni. Trgovina u Bosanskom vilajetu 1867. godine. Pitanje trgovačkih odnosa. O Bosanskoj krajini u 1858. godini. Ćamil-paša u Bosni i Hercegovini u 1853. godini. Prilike u Zvorničkom kajmakamluku i proglašenje hatihumajuna 1856. godine. Banjalučki kajmakamluk 1856. godine. Travnički sandžak. Banjaluka i banjalučki kraj u vrijeme pojave Vase Pelagića 1866.-1870. godine. Naseljavanje muslimanskih prognanika. Nemiri u Sarajevu 1814. godine. Mahmud-paša Tuzlo u prvoj polovini XIX stoljeća. Velike sile i susjedi prema Bosanskom ejaletu. Bosanski vilajet. Mirditi. Provedba zakona o vojnoj obavezi. Raspoloženje naroda Bosne i Hercegovine. „Sumbuluški zapisi mula Vrcanije.” Stolac i izlaz Bosanskog ejaleta na Jadran.
Knjiga 10. Bosna i Hercegovina u XIX stoljeću U spisima stranih izvještača
Otvaranje „Austrijskog carskog konzulata” u Bosni. Zatvaranje „Austrijskog carskog konzulata” u Bosni. Velike sile i susjedi prema Bosanskom ejaletu. izvještaji Antonija Tadića, korespodenta iz Livna. Lajningenova misija. Utjecaj barona Mamule na crnogorsko-hercegovačke odnose. Promemorija barona Mamule. Austrijski general Hauer „o nekim pokrajinama evropske Turske“. Vagnerovo viđenje Bosne. Austrijska konzularna agencija u Bihaću. Sinj i njegova okolina 1833. godine. Jedan pogled na istočnu politiku. Emigriranje iz sjeverne Bosne. Napad austrijske vojske na Podzvizd. „Historija Like”.
Knjiga 11. Bosna i Hercegovina u XIX stoljeću- Studije i izvori
O Bosni 1864. godine. Iseljavanje bosanskog stanovništva. Bosanska Gradiška. Rogatica. Relation öber die politische Lage. Biografija i bibliografija.
Knjiga 12. Izlaz Bosne i Hercegovine na Jadran
Neum—Klek i Sutorina u međunarodnim odnosima 1815.—1878
Neum–Klek i Sutorina i uprava u Dalmaciji. Za bosanske enklave ofanzivno-defanzivni savez. Misija Bernarda Kaboge. Popravak poštanske ceste. Pokušaj razmjene teritorij. Pokušaj uvoza soli preko Kleka i Sutorine. Iskrcavanje bosanskog valije na Sutorini. Izgradnja druma od Sarajeva do Neum–Kleka. Tajna misija Toma Skena u Sarajevu. Pregovori austrijske i osmanske vlade. Ponovni spor oko ceste preko enklava. Pokušaj uspostavljanja carinskih i zdravstvenih službi. Austrijski i osmanski uslovi za nagodbu. Klek i Sutorina i moreuzi Bosfor i Dardaneli. Portin plan za bosanske enklave. Vrhunac spora oko bosanskih izlaza na Jadran. Austrijski ultimatum. Spor oko vojne ceste. Izvještaj Simeona Ljubića o Kleku i Sutorini. Luka Vukalović na Sutorini. Konvencija Lajningen, ne postoji. Austrija zaposjeda Sutorinu. Kraljevina Italija i Neum─Klek. Podizanje solane na Sutorini. Odluka Bosanske skupštine o Kleku i Sutorini.
Pogledajte više na sljedećem LINKU .
Biografija autora:
Rođen je 15. septembra 1933. godine u selu Brčigovo, opština Rogatica u porodici rudara, jamskog kopača, Muhameda Šljive i Šerife rođ. Alić. Osnovnu školu, nižu gimnaziju i učiteljsku školu završio je u Sarajevu. Od 1939. godine bio je smješten u Vakufski, odnosno Sirotinjski dom u Sarajevu, koji je poslije drugog svjetskog rata preimenovan u Dom ratne siročadi, do sredine 1950. godine, kada je završio Učiteljsku školu u Sarajevu. Studirajući uz rad, završio je Višu pedagošku školu u Sarajevu na grupi istorija i geografija 24. septembra 1958. godine. Potom, opet uz rad, završio je istoriju na Filozofskom fakultetu u Beogradu 7. oktobra 1963. godine. Postdiplomske studije na Filozofskom fakultetu u Beogradu završio je 15. maja 1972. godine. Pošto je položio sve ispite i odbranio magistarski rad "Klek i Sutorina u XIX vijeku" dobio je akademski stepen magistra filozofskih nauka. Potom je, na istom fakultetu, 15. januara 1975. odbranio doktorsku tezu "Politika Austrije prema pokretima u Bosni i Hercegovini sredinom XIX vijeka" i stekao akademski stepen doktora istorijskih nauka.