Danas | 222 | |
Juče | 1136 | |
Ove sedmice | 5328 | |
Ovaj mjesec | 36587 | |
UKUPNO: | 3504995 |
PRIJEDLOG: POVEĆANJE 9+3 ODSTO
Ministarstvo i Sindikat se dogovorili o povećanju plata u prosvjeti, Vlada daje konačnu riječ
Predstavnici Ministarstva prosvjete i Sindikata prosvjete usaglasili su danas prijedlog o povećanju zarada zaposlenima u prosvjeti, na koji će Vlada dati konačnu riječ. Predloženo je povećanje 2020. godine devet odsto, a 2021. godine tri posto na već uvećanu zaradu iz 2020. godine, odnosno preko 13 odsto kumulativno do početka 2021.
Takođe, predložiće se povećanje izdvajanja Vlade za stambene potrebe zaposlenih u prosvjeti kroz zadrugu “Solidarno“, kako bi od naredne godine ona bila ne manja od 700.000 eura godišnje.
To je zaključak današnjih razgovora na Glavnom odboru Sindikata prosvjete na čelu sa predsjednikom Zvonkom Pavićevićem i ministra prosvjete Damira Šehovića.
Škola za loomene
S početkom ove školske godine, 9. rujna, otpočela je i kurikularna reforma koja je uvedena u sve niže razrede osnovnih i srednjih škola. Pod nazivom ‘Škola za život’, novi je kurikulum uveden u prve i pete razrede osnovnih te prve razrede srednjih škola, dok će u naredne dvije godine u potpunosti biti uveden i u sve preostale razrede. Ministrica Blaženka Divjak s velikom je dozom optimizma i grandioznosti propagirala reformu kao ključan korak u prilagođavanju ‘obrazovnog sustava 21. stoljeću’. Međutim, iz perspektive nastavnika (sa zdravom dozom skepse) reforma je zakazala i prije nego što je uvedena. Ostavimo li catchy popularne floskule po strani, reforma se može svesti na tri glavna cilja: (1) učiniti sadržaj i formu učenja praktičnijima za učenike; (2) smanjiti količinu gradiva koju učenici moraju savladati; (3) povećati autonomiju nastavnika u izvedbi nastave.Prva je točka od samog početka, još kada je Boris Jokić bio glavno ime reforme, bila problematična jer je prezentirana u ključu prilagođavanja obrazovnog sustava tržištu, što se vjerojatno od svih fraza najčešće ponavljalo kada se govorilo o reformi – najrecentniji je primjer apel predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović učenicima jedne škole da ‘ne misle samo na ono što vole, nego da misle i na tržište’. Bespogovorno klanjanje tom božanstvu suvremenog društva nije ništa novo. No kada se reforma čitavog obrazovnog sustava vodi prilagođavanjem tržištu, onda je jasno da se na obrazovanje ne gleda iz humanističkog rakursa – prema kojem je funkcija obrazovanja stvaranje cjelovitih, samostalnih i kritičkih individua – nego iz rakursa potreba istog onog tržišta koje je potaknulo desetke tisuća na emigraciju u samo par godina i koje je učinilo turizam praktički jedinom profitabilnom granom hrvatskog gospodarstva. Iz takvog rakursa jasno je da nema puno mjesta za humanistiku u obrazovanju, što je vrlo vidljivo iz perzistentnog marginaliziranja neSTEM-ovskih predmeta u obrazovnom sustavu, i to ne samo od vladajućih ili dežurnih libertarijanskih kolumnista, nego nerijetko i od samih nastavnika koji sve češće na humanističke predmete gledaju s nemalom dozom posprdnosti, a to se onda nerijetko prenosi i na same učenike.
Opširnije: Učimo na greškama drugih - jačajmo autonomiju nastavnika
Broj: 1677/19
Sarajevo, 28.10.2019.
SINDIKALNE PODRUŽNICE
n/r sindikalnih povjerenika
PREDMET: Instrukcija – Akcija prikupljanja pomoći za liječenje djevojčice Farah Zulčić
Poštovana/poštovani,
Sindikalna podružnica JU OŠ ˝Aneks˝ Sarajevo nam se obratila za pomoć u organizaciji Akcije prikupljanja pomoći za liječenje Farah Zulčić, dvanaestogodišnje djevojčice, učenice JU OŠ ˝Aneks˝ Sarajevo.
Farah Zulčić je učenica VII1 razreda JU OŠ ˝Aneks˝ Sarajevo. Zbog teškog zdravstvenog stanja potrebno je da djevojčica putuje u Tursku na pretrage koje nije moguće provesti u BiH. Pretrage se rade na Koc University hospital. Za troškove dijagnosticiranja potrebno je 9.700 € (uz troškove putovanja i smještaja za pratnju ukupno je potrebno 20.533 KM)
Opširnije: Instrukcija – Akcija prikupljanja pomoći za liječenje djevojčice Farah Zulčić