Oslobođenje, 22.juni2018.godine

Zijad Krnjić: Nepravda su penali za ranije penzionisanje

Direktor Federalnog zavoda PIO/MIO za Oslobođenje govori o bodovanju ratnog staža, usklađivanju penzija, finansijskom stanju Zavoda

Sve su glasnija negodovanja radnika koji su računali na ratni staž za penziju. Imate li slučajeva da su radnici nezadovoljni obračunatim ratnim stažom?

- Članom 44. Zakona o PIO je definiran način izračuna broja bodova, koji pomnoženi sa vrijednošću boda za godinu u kojoj neka osoba stiče uvjete za penziju, daju iznos penzije. Kao što je često objašnjavano, broj bodova se dobije tako što se plate konkretne osobe stave u odnos sa prosječnom platom u svakoj pojedinačnoj godini staža te se tako dobije broj bodova za svaku pojedinačnu godinu. Zatim se zbroji broj bodova za sve godine staža i množi sa vrijednošću boda.

Moguće izmjene

S obzirom na to da je ostalo da se godine provedene u ratu, u aktivnoj službi u odbrambenim snagama, računaju duplo, te da nije bilo plaća za te godine, predlagač zakona, Ministarstvo rada i socijalne politike preko Vlade FBiH, opredijelio se da, u spomenutom članu 44 te duple godine staža, stečene u odbrani zemlje, zakonski vrednuje sa 0,5 bodova, što znači da za kalendarsku godinu svako dobija po jedan bod. Da pojednostavimo objašnjenje, ako je neko proveo u odbrani zemlje četiri godine, one mu se uduplavaju na osam, a zatim mu pomnožene sa 0,5 daju četiri boda, što znači da svako dobija bodove kao da je u tim godinama i mjesecima imao prosječnu platu, a privilegija je da dobija dupli broj godina staža, kao uslov za ostvarenje penzije.

Postoji li i kakva mogućnost izmjene Zakona o PIO da bi se ova nepravda ispravila? Šta je preduslov da se godina ratnog staža vrednuje sa cijelim bodom?

- U najvećem broju slučajeva, rekao bih 95%, takav obračun penzije ne daje manju penziju nego što je sa posebnim stažom bila i po prethodnom zakonu, jer su se u prethodnom zakonu te godine u izračunu penzije uprosječavale sa svim ostalim godinama. Razlika postoji samo kod malog broja ljudi koji su poslije rata imali mnogo godina jako visoke plate, pa im je taj prosjek pokrivao i godine posebnog, duplog staža.

Međutim, zakonodavac - Parlament može po poznatoj proceduri izmijeniti ovaj član i utvrditi neki drugi broj bodova za posebni staž. Prilikom usvajanja Zakona o PIO, Parlament je i usvojio zaključak da će, pola godine poslije primjene Zakona, razmotriti efekte i eventualno izvršiti izmjene, pa može i ovu. Po mom sudu, veća greška ili nepravda prema onima koji se penzionišu sa posebnim stažom su penali za nedostajući broj godina do 65. Naime, ako su postavljena dva uvjeta za penzionisanje: 40 godina penzijskog staža i 62 godine života, nije pošteno da se još “pucaju” penali za manji broj godina života od 65. Mislim da bi trebalo primarno tu restrikciju ukinuti u budućim izmjenama Zakona.

Od početka primjene novog Zakona o PIO bilo je nekoliko povećanja ili usklađivanja penzija, što redovno, što vanredno. Postoji li materijalna pozadina za ta povećanja i usklađivanja?

- Uz niz drugih poboljšanja, koja je u penzijski sistem unio novi zakon, jedno od značajnijih je da je omogućio usklađivanja penzija po jasno definiranim kriterijima, a koji se vežu za realne parametre kretanja ekonomije u FBiH, te jednokratno vanredno povećanje starih, ponižavajuće potcijenjenih penzija i to za poznatih pet i 10%. Tako smo, zahvaljujući zakonskoj mogućnosti, u ovoj godini za tri mjeseca tri puta povećavali penzije, od čega dva puta da bismo ispravili dio nepravde koju je napravio prethodni zakon.

Povećanjem od 10 i pet posto su obuhvaćene bijedno niske zarađene penzije po Zakonu o PIO do 31. jula ‘98. i do 31. decembra 2007, a zadnjim povećanjem uz majsku penziju su vanredno usklađene sve minimalne penzije. Uz aprilsku penziju su usklađene sve penzije stečene do kraja 2017, što je novi zakon predvidio da će se raditi svake godine.

Uz to su, po Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzionisanju, uz majsku penziju, sa primjenom od 1. januara, usklađene i penzije ostvarene po Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzionisanju, na način predviđen tim zakonom, tj. indeksom porasta potrošačkih cijena. Treba još naglasiti da nijednim od ovih usklađivanja nisu obuhvaćene maksimalne penzije od 2.174 KM niti su novousklađene penzije mogle preći taj iznos, što je takođe definirano novim zakonom.

Kraj kredita

Dakle, smatram da je sa ova tri povećanja u tri mjeseca, uz zamrzavanje maksimalne penzije, značajno ispravljena nepravda u visinama penzija, te popravljena, bar malo, socijalna situacija naročito penzionera sa najnižim penzijama. Kao efekat tih povećanja, prosječna penzija je sada 401,84 KM, a prosječna isplaćena penzija u FBiH, dakle bez srazmjernih koje su po nekoliko desetina KM, koje isplaćujemo u RS-u i inozemstvu, iznosi 435 KM. Minimalna penzija je porasla za sedam posto i sada je 348 KM. To su, naravno, još uvijek male cifre za pristojan život, ali ipak daju znatno ljepšu sliku i penzionerima, uz redovnost isplate koju smo postigli, vraćaju nadu da će biti još bolje i vraćaju povjerenje u penzijski sistem.

Zavod smanjuje svoj deficit, vlast se hvali da raste uplata doprinosa. Da li je Federalni zavod još korisnik revolving kredita i postoji li još ugovor s BH Poštama?

- Maksimalni deficit koji smo zabilježili u novembru 2016. iznosio je 225 miliona KM i tih mjeseci smo, još bez ikakvog kreditiranja, zaista jedva nekako isplaćivali penziju. Od četvrtog kvartala 2016, cijelu 2017. i početak 2018. situacija sa prihodima se stalno popravljala, tako da smo na kraju maja 2018. deficit smanjili na 103 miliona KM, uz to što smo povećali rashode po osnovu povećanja penzija za oko osam miliona KM mjesečno. Još koristimo sredstva od BH Pošte od 40 miliona KM i oko 30 miliona KM revolving kredita, sa čim isplatimo kompletnu penziju od 175 miliona KM, odmah prvi dan, a bankama vratimo pozajmljeno za dva-tri dana, zatim Pošti za naredni šest-sedam dana. Sa nastavkom smanjenja deficita, što očekujemo, za nekoliko mjeseci ćemo moći uredno isplatiti penziju bez korištenja kredita od Pošte i banaka.

Da li FZPIO/MIO ima dovoljno kadra i svu potrebnu opremu da zadovolji nesmetanu primjenu novog Zakona o PIO? Da li su i kada počela izdavanja rješenja po novom zakonu?

- Mi smo 2012. izvršili reorganizaciju i racionalizaciju, pa smo broj zaposlenih sa tadašnjih 920 smanjili na sadašnjih oko 760, a troškove za plate za oko pet miliona KM godišnje. Time smo zaista sišli na broj zaposlenih koji je “crvena crta” za obavljanje posla koji nam je zakonska obaveza. U međuvremenu, svake godine naši zaposleni skupe 760 godina staža što, statistički, znači da ih 19 godišnje zaradi penziju. Istovremeno smo obuhvaćeni Vladinom odlukom o zabrani zapošljavanja, tako da smo se našli u priličnom “škripcu”, naročito sada kada cijeli penzijski sistem, sve evidencije i procedure moramo resetovati na novi zakon. Moram priznati da smo se jedva izvukli da ne bude posljedica u rješavanju penzija, ali smo, nekako, maksimalnim zalaganjem naročito iskusnijih radnika, održali sistem.

Podmlađivanje

Još u maju smo počeli sa rješavanjem po bodovnom sistemu zahtjeva poslije 1. marta 2018, ali smo još prilično zagušeni i starijim predmetima, kao i novim. Ovaj sistem se, sa kadrovskog, pa i svakog drugog aspekta mora graditi na dugoročnoj strategiji. To smo i pokušavali, ali nam zaista treba hitno podmlađivanje.

IZVOR: